Praćenje prisutnosti divljih deponija na području Grada Čapljine

Grad Čapljina, kao partner na projektu: „Jačanje prekogranične suradnje u smanjivanju količina i utjecaja plastičnog otpada iz rijeka prema Jadranskom i Jonskom moru“, akronima „TETHYS4ADRION“ i Ekološka udruga „Lijepa naša“ kao suradnik, proveli su projektne aktivnosti kartiranje/mapiranje ilegalnih  divljih deponija, snimanje/evidencija divljih deponija te provođenje javne ankete na području Grada Čapljine.

Aktivnosti projekta obuhvatili su područje Neretve i njenih pritoka Krupe, Bregave i Trebižata, te mjesta zadržavanja putujućeg otpada unutar riječnih korita, te akumulacijskih jezera Jablaničko, Salakovac, Grabovica i Mostar.

Stručni timovi su, koristeći moderne tehnologije – dronove, GPS uređaje i fotoopremu – snimili stotine lokacija na kojima se otpad zadržava ili formira u divlje deponije, te su rezultati zabrinjavajući jer su evidentirana kritična mjesta zadržavanja plastičnog otpada i ilegalnog odlaganja otpada na prostoru Grada Čapljine.

Najveće deponije nalaze se u Strugama, Čeljevu, Klepcima i Tasovčićima, a količina otpada mjeri se u stotinama kubika. Poseban problem predstavlja plutajući otpad koji rijeke raznose po okolišu pri visokim vodama. Neretva je opterećena i fekalnim ispustima koji se još uvijek ulijevaju bez pročišćavanja.

Što kažu građani?

U anketi provedenoj među 110 stanovnika čak 97% njih istaknulo je da su divlje deponije ozbiljan problem za okoliš, dok je 72% uvjereno da one direktno zagađuju vodu. Ohrabruje podatak da je 68% građana spremno sudjelovati u akcijama čišćenja, a većina traži jaču edukaciju i poticaje. Ukoliko želite biti sudionik, ANKETNI UPITNIK možete popuniti na našoj Internet stranici.

Vrijeme za akciju

Izvješće je pokazalo da je problem divljih deponija uz rijeku Neretvu sistemski i dugogodišnji, ali i da postoji volja građana da se uključe u njegovo rješavanje. No bez snažnije institucionalne podrške, poboljšane infrastrukture za odlaganje otpada i strožeg nadzora, teško je očekivati značajne pomake.

„Rijeke su ogledalo zemlje i naša zajednička odgovornost“, poručila je federalna ministrica okoliša dr. sc. Nasiha Pozder, naglasivši važnost provođenja europskih standarda zaštite okoliša.

Projekt je donio karte, podatke i preporuke, a sada je na vlastima i institucijama da osiguraju sustavna rješenja – od jačeg nadzora do trajne sanacije deponija.

Građani su jasno poručili: ŽELE ČISTU NERETVU I OKOLIŠ!